Bošnjaci pred Vijećem Evrope u Sloveniji traže ravnopravnost: “Mi nismo stranci, već dio društva bez priznatih prava!”
LJUBLJANA, 2. mart 2026. – U okviru 6. monitoring posjete delegacije Savjetodavnog odbora Vijeća Evrope (ACFC), danas je u Ljubljani održan ključan sastanak s predstavnicima bošnjačke zajednice u Republici Sloveniji.
Cilj sastanka bio je provjera stanja ljudskih i manjinskih prava za zajednice koje u slovenskom zakonodavstvu još uvijek nemaju status priznate nacionalne manjine.
Ispred bošnjačke zajednice, sastanku su prisustvovali potpredsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije (BKSS), Fahir Gutić, te profesorica bosanskog jezika, Šejla Kolubčić.
Sistemska diskriminacija od strane samih monitora?
Osim rasprave o neuređenom statusu u Sloveniji, predstavnici BKSS-a su delegaciji uputili kritiku na račun same organizacije monitoringa. Naime, praksa da se predstavnici različitih manjina (u ovom slučaju albanske, bošnjačke, makedonske i crnogorske) pozivaju na skupne sastanke, umjesto na individualne razgovore, ocijenjena je kao neprihvatljiva.
“Jasno smo im rekli da već samom organizacijom ovakvih ‘grupnih’ sastanaka, oni koji bi trebali pratiti prava manjina, zapravo rade na njihovoj diskriminaciji. Takav pristup šalje poruku da su naši problemi manje važni ili identični, što nije tačno. Zatražili smo da se ova praksa prekine i da se ubuduće s predstavnicima Bošnjaka organizuju posebni, zasebni sastanci, kako bi se našim specifičnim problemima posvetila puna pažnja,” naglasio je potpredsjednik Gutić.
Jezika u školskim klupama
Poseban akcent stavljen je na pitanje obrazovanja na maternjem jeziku. Profesorica Šejla Kolubčić upozorila je na alarmantno stanje u kojem slovenski obrazovni sistem ne nudi sistemsko rješenje za učenje bosanskog jezika. Trenutni model, koji se oslanja na dopunsku nastavu bez adekvatne podrške Ministarstva obrazovanja, ovisi isključivo o entuzijazmu pojedinaca i udruženja, što dugoročno vodi ka asimilaciji i gubitku identiteta kod mladih.
Zakon bez suštine
Kritički je ocijenjen i novi Zakon o ostvarivanju kulturnih prava (ZUKPPNS). Iako donosi određena sredstva, ona su isključivo projektna i nesigurna. “Mi nismo ekonomski migranti, već ljudi koji ovdje žive generacijama. Projektno finansiranje nije zamjena za sistemska manjinska prava i političku participaciju,” poručeno je sa sastanka. Današnji susret je poslao jasnu poruku Strasbourgu: Bošnjaci u Sloveniji ne traže samo prava od slovenske države, već i poštovanje i ozbiljan pristup od međunarodnih institucija koje ta prava nadgledaju
(f.g.)
