DŽAMIJA MUJE KOTEZLIJE
prof. Sedina Mujezinović
Selo Kotezi na obodu Popova polja među svojim zidinama krije ostatke možda jedne od najstarijih džamija u BiH. Džamija Muje Kotezlije iz XV stoljeća nacionalni je spomenik naše zemlje. Nacionalni spomenik čine ostaci džamije sa munarom, mekteb, dvije cisterne-čatrnje, harem uz džamiju i ogradni zidovi.
Džamiju je prema narodnoj predaji podigao Kotezlija Mujo najvjerovatnije u drugoj polovini XV stoljeća. Džamija je u dimenzijama 7×10 metara i imala je četverotrešni pokrov od kamenih ploča baš kao i njegov produžetak iznad trijema s uobičajenim sofama.
Džamiju je sagradio, kao što je napisano Mujo Kotezlija, čovjek o čijem se porijeklu pouzdano teško može mnogo toga znati. Vjeruje se da je ukopan u mezaru uz samu džamiju te da je bio jedan od uglednijih lokalnih ljudi. Dolaskom Osmanlija u Hercegovinu, on je u ime sultana dijelio Popovo polje, tada državno vlasništvo, stanovnicima, a od poreza je uspio sagraditi džamiju i uz nju mekteb. O vrlo bogatom historijatu
Koteza svjedoči i stara nekropola stećaka u ovom mjestu te brojni napisi o ljudima različitih zanimanja i profila koji su kroz davne generacije živjeli i djelovali u ovom hercegovačkom selu.
Džamija je prvi put značajno oštećena za vrijeme ustanka u Hercegovini u periodu od 1875. do 1878. godine, srušen je krov, a i zidovi su bili oštećeni. Kasnije je bila fino ob
novljena. Potpuno je stradala ponovo 1942. godine kada je s nje skinut krov a porušen je i mekteb. Tokom 2018. godine došlo je do obrušavanja zidova, čime se nastavlja propadanje jedne od n
ajstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. U nešto boljem stanju se nalazi kamena munara, valjkastog oblika, čija je krovna kupola ostala neoštećena.
Inače, u godinama pred Drugi svjetski rat u ovoj džamiji službovali su Mehmed ef. Merzić, Ali ef. Zlomužica, Husein ef. Miljanović i još neki imami, a zabilježeno je i to da je, obilazeći hercegovačke džemate 1939. godine, namaz u džamiji u Kotezima predvodio lično i tadašnji reisu-l-ulema, Fehim ef. Spaho.
