Hoće li biti uređen status nepriznatih manjina u Sloveniji
Kada je u 2018. godini na jednoj od zadnjih sjednica parlamenta R Slovenije (61. izredna sjednica, 24. april 2018) neslavno propao dnevni red, na koji je bio uvršten Zakon o kulturnim pravima nepriznatih narodnih zajednica u R Sloveniji, većina prisutnih koji smo sjedili na balkonu parlamenta i pratili dešavanja ostala je otvorenih usta u nevjerici i zaprepaštenih pogleda koje smo upućivali jedni drugima. Doživjeli smo veliko razočarenje.
Samo da napomenem da je spomenuta sjednica završila u roku od dvije minute. Predložen je dnevni red i prisutni parlamentarci su digli ruku protiv dnevnog reda. Većina je bila protiv. Za dnevni red je glasovalo 35, protiv 44, tako da dnevni red nije usvojen.
Napominjemo da je to prvi primjer neusvajanja dnevnog reda otkad je uveden parlamentarni sistem u R Sloveniji na takav način. Drugih mogućnosti za usvajanje dnevnog reda nije bilo. Na tom dnevnom redu našao se i “naš” zakon, koji je prije toga prošao sve moguće procedure predviđene prilikom predlaganja takvih i sličnih zakona.
U proteklim brojevima Bošnjaka smo u nekoliko navrata pisali o mogućnostima ustavnog priznanja NZ nekadašnje zajedničke države. Ta borba počela još 2003. i to traje do današnjih dana.
Formiranjem nove vlade još na prošlim parlamentarnim izborima, gdje je predsjednik Vlade postao dr. Miro Cerar, nekako smo mislili da je došlo vrijeme da se Ustavom ozakoni status naroda bivše zajedničke države koji su državljani R Slovenije i žive u njoj. Riječ je o 212.444 državljanina po podacima iz 2015. koji su nama u tom trenutku prema Odjelu za državljanstva Ministarstva za unutrašnje poslove R Slovenije bili dostupni.
Uvjeravanja da je vrijeme za ustavno priznanje smo dobili i od samog predsjednika tadašnje Vlade dr. Mire Cerara. Međutim, nakon toga su krenule političke igrice. Na kraju se Vlada raspala, ali smo preko tadašnjeg predstavnika u parlamentu dr. Dragana Matića (SMC) okrenuli ploču i krenuli u ofanzivu, što je za nas bilo – daj šta daš.
I prije toga su nas prilikom naših razgovora sa pojedinim poslanicima upozoravali da promjena Ustava nije moguća. Nije se nikako mogla obezbijediti dvotrećinska većina. Ni danas to nije moguće i pitanje je kada će biti moguće. Nudili su nam i prije zakon, koji smo mi uporno odbijali. S vremenom smo kroz rad i razgovore sa političkim strankama došli do saznanja da će promjena Ustava zaista biti veoma teška ili bolje rečeno nemoguća. Zbog toga smo se na sastanku predsjedništva EXYUMAK dogovorili da u ovoj konstelaciji parlamenta idemo na mogućnost usvajanja zakona. Tako je krenuo novi krug razgovora sa poslaničkim grupama u parlamentu.
U prošlom mandatu nekoliko stranaka nas je podržalo, pa tako i Levica. Sa njima smo krenuli i u proceduru promjene Ustava. Nažalost, od potrebnih 20 potpisa, dobili smo 10. Tako je propao i pokušaj da se bar krene sa procedurom promjene Ustava.
Ipak, mišljenja smo da samo oni koji ne odustaju, mogu se nadati nekoj promjeni. Nakon što smo uvidjeli da nam ponovno pokretanje razgovora oko Ustava neće donijeti rezultate, odlučili smo se da probamo sa zakonom.
Prvi sastanak je bio sa poslaničkom grupom stranke Levica. Znali smo da kod njih imamo bezrezervnu podršku. Prilikom razgovora se to i pokazalo. Poslije Levice je došla stranka Socialnih demokratov (SD). To je stranka koja je u proteklim godinama imala najviše zasluga da se na slovenskom prostoru pojavi bilo kakav politički dokument koji o nama govori. Taj politički dokument bila je Deklaracija koju je državni parlament R Slovenije usvojio 1. februara 2011. godine. Deklaracija, iako samo na deklarativnoj razini, bila je dobar pokušaj i početak za uređivanje statusa narodnih zajednica.
Ovo je do sada jedini dokument u kojem se spominje potreba za uređenje statusa nepriznatih narodnih zajednica.
U tom dokumentu su prvi put navedene i pravim imenom upisane nacionalne pripadnosti. U tom dokumentu je navedeno da će se formirati i savjet Vlade kao savjetodavno tijelo. Pored predstavnika narodnih zajednica (6) predviđeno je i paritetno (6) predstavnika Vlade. Predsjedavajući je ministar za kulturu R Slovenije.
Savjet je počeo sa radom, međutim u dosadašnjem radu nije bilo vidnog napretka. Poslije novih izbora i formiranja nove vlade smo ponovo krenuli u ofanzivu. Na sastanku SD-a, gdje su bili prisutni dr. Milan Brglez, prof. Samo Bevk i stručna saradnica dr. Saša Tkalec, sa zadovoljstvom su nas obavijestili da nas podržavaju i da će nas podržati u našim nastojanjima za uređivanje pravnog i političkog položaja narodnih zajednica u R Sloveniji. Bez ustezanja smo ih obavijestili da nas zanima i promjena Ustava, ali da u ovoj situaciji želimo da se što prije donese zakon.
U razgovoru sa poslaničkom grupom Nova Slovenija (NSi) je dosta toga rečeno, međutim, ostaje dojam da nam baš nisu naklonjeni. Obišli smo i poslaničke grupe iz vladajućih stranaka SMC-a, koji su nam ponovo obećali podršku. Također, u posjeti poslaničkoj grupi stranke Alenke Bratušek smo naišli na veliko razumijevanje i obećanje da će nas podržati oko zakona. Na kraju je uslijedila i posjeta poslaničkoj grupi stranke Lista Marjana Šarca, aktualnog predsjednika Vlade. Bez ikakvih ustezanja su obećali da će o tome govoriti sa kolegama i da se nadaju da ne bi trebalo biti problema.
Ovih dana se spremamo i u posjetu najvećoj opozicijskoj stranci SDS, kao i najmanjoj stranci u opoziciji, tj. SNS. Potrebno je istaknuti da su nam u stranci DESUS, koja je takođe član vladajuće koalicije, rekli da naš problem jako dobro poznaju i da ćemo razgovarati o svemu kada budu poznati neki novi elementi.
Posebno je potrebno istaći i posjetu predsjedniku Državnega zbora R Slovenije mag. Dejanu Židanu. Ne možemo se oteti utisku da nas je predsjednik Židan sa zadovoljstvom primio. Sudeći po razgovoru, situacija mu je dobro poznata i na kraju je zaključeno da je potrebno da održimo još jedan sastanak naredne godine oko implementacije samog zakona.
Do tada nas čeka još puno posla. Trenutno se vode aktivnosti oko formiranja savjeta Vlade koji će i predložiti Vladi spomenuti zakon. Predloženi zakon će na kraju morati ponovo proći svu potrebnu proceduru, da bi došao na dnevni red parlamenta.
Zakon je već pripremljen i sa nekim eventualnim i malim promjenama će ga Vlada poslati u potrebnu proceduru. Svjesni smo da ni ovaj put to neće ići lako. Ipak, nada ostaje, pogotovo nakon razgovora i uvjeravanja koje smo dobili. O samom sadržaju zakona nekom drugom prilikom. Naravno, predviđene su i javne rasprave o temi zakona, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
