Dan maternjeg jezika. A Bosanski jezik?

Zašto Vijeće ministara BiH ne želi finansirati nastavu bosanskog jezika u dijaspori?

U svijetu se 21. februara obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, koji je UNESCO odredio kao dan kada se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti.

Kako se taj dan obilježava u dijaspori? Do sada je bilo po sistemu dobre volje pojedinaca i kulturno zavičajnih društava.

Zašto onda Ministri iz reda Hrvata i Srba u VM BiH ne žele to prihvatiti i izglasati odluku o finansiranju nastave bosanskog jezika u dijaspori.

Takvom odlukom bi se sredstva dijelila ravnomjerno na tri zvanična jezika u BiH (bosanski, hrvatski i srpski). Ipak to nije dovaljan razlog jer znaju pojedini Ministri koji koče usvajanje takve odluke, da Srbija i Hrvatska finansiraju nastavu srpskog i hrvatskog jezika u zemljama gdje se nalazi njihova dijaspora. I tamo su svi po principu Srbin, Hrvat uključeni.

Takođe, vrlo dobro znaju ko je ovdje najviše oštećen. I to je u funkciji negiranja Bosanskog jezika i na taj način učenje maternjeg jezika. Vrlo dobro znaju, ko je ovdje zaista najviše zakinut i koja je dijaspora najviše na gubitku.

Opstrukcijom, ne žele da se bilo gdje državnim sredstvima finansira nastava bosanskog jezika u dijaspori.

I zato je nastava Bosanskog jezika u dijaspori ovisna o entuzijazmu pojedinaca i društava  kao i od dobre volje onih država gdje živi bosanska dijaspora , odnosno od zakonskih rješenja u toj državi.

Dakle, za učenje Bosanskog jezika koji ima važnu ulogu kod dijaspore je izgleda kako sada stvari stoje nemoguće očekivati neko sistemsko rješenje.

Šta je sa Bosanskim jezikom?

Ovih dana je u R. Sloveniji uspješno prošlo treće čitanje zakona,  koji bi djelimično mogao pomoći oko uređenja tog pitanja na sistemskom nivou.

Učenje bosanskog jezika po društvima
Učenje bosanskog jezika po društvima/F.G.

Između ostalog Zakonom je predviđeno da R.Slovenija:

– pruža besplatno osnovno i srednje obrazovanje maternjeg jezika i kulture u okviru fakultativne ili dopunske nastave ili interesne aktivnosti, prošireni program škola za djecu pripadnika naroda bivše SFRJ u RS;

Zakon će se uskoro naći na dnevnom redu državnog parlamenta vrlo brzo. Prema dosadašnjim saznanjima mogao biti zakon biti usvojen i uspješno proći i tu zadnju fazu.  Ali opet, sa usvajanjem zakona ne znači i automatsku implementaciju zakona u praksi. A do tada ostaje još puno posla da se uradi.

U razgovorima sa pojedinim vladama država gdje Bosanska dijaspora inzistira na učenju svog maternjeg jezika, prvo postavljeno pitanje je,  što vaša država bar djelimično u tome ne učestvuje. Šta da im dijaspora odgovori?

Zato bi eventualna pozitivna odluka Vijeća Ministara imala snažan podstrek za dijasporu  jer bistvo preživljavanja jezika je to da se prenosi djeci i da ima institucionalnu podršku matične države. Sa tim bi dijaspora mogla da lakše uči i razvijala svoje pismo a i jezik be se njegovao u školama i medijima.

Ostavite odgovor

Vaš e-naslov ne bo objavljen. * označuje zahtevana polja