Iskustva Bošnjačkog kulturnog saveza sa projektima financiranim iz sredstava Europske Unije

Evropski izvori

Podatke obradio: Admir Baltić

Bošnjački kulturni savez djeluje od 1997. godine, a od početka glavni izvor njegovog financiranja čine projektna sredstva za koja konkurira na različitim tenderima.

Glavni financijeri saveza su tako, u protekle 22 godine, bili Ministarstvo za kulturo Republike Slovenije, Javni fond za kulturne djelatnosti Republike Slovenije, Europski

socijalni fond, Švicarska Konfederacija i u manjoj mjeri grad Ljubljana. Tenderi koje objavljuje Javni fond za kulturne djelatnosti su naš prvi financijski oslonac, jer su godišnji – objavljuju se početkom godine i može se unaprijed predvidjeti kakav i koliko vrijedan projekt kod njih može proći. Riječ je o manjim projektima vrijednosti od 500 do 3.000 eura.

Tenderi za europska sredstva, na koje se mogu prijavljivati veći projekti vrijednosti i do 120.000 eura, vezani su za operativne programe. Trenutno je u tijeku operativni program 2014. – 2020., u sklopu kojeg su već zaključena dva tendera, a jedan, ujedno i posljednji za ovu perspektivu, očekuje se krajem godine. Bošnjački kulturni savez na tenderima iz perspektive 2014.-2020. nije bio uspješan u dobivanju projekata, ali su zato bila uspješna društva članovi BKSS-a, Društvo b-h i slovenskog prijateljstva Ljiljan i Bošnjačko omladinsko društvo Velenje. Bošnjački kulturni savez je uspješno prijavljivao i izvodio projekte u perspektivi 2007.-2013., kad je na pet tendera pet puta uspio dobiti projekt. U pitanju su bili kulturno-obrazovni projekti:

  • Bošnjačka kultura – od volonterstva ka profesionalizaciji, 2008/2009., vrijednost projekta 64.000 €, obučavanje pripadnika ranjivih grupa na području izdavačke djelatnosti; rezultati: 1 zaposleni, izvedenih 10 radionica, 2 studijske posjete u zemljama EU, izdan zbornik radova.
  • Manjinska kultura u zvuku i slici, 2009/2010., vrijednost projekta 70.000 €, obučavanje pripadnika ranjivih grupa na području filmske djelatnosti; rezultati: 1 zaposleni, izvedeno 70 radionica, snimljen 1 kratki igrani film i 1 dokumentarni film;
  • Kulturni odaziv, 2010/2011., vrijednost projekta 90.000 €, obučavanje pripadnika ranjivih grupa na području t.z. fundraisinga (pridobivanja sredstava) za nevladine organizacije; rezultati: 2 zaposlenih, izvedeno 60 radionica, prijavljeni novi projekti na pet različitih tendera, izdan dvojezični priručnik za pisanje projekata;
  • Sokultura, 2011/2012, vrijednost projekta 95.000 €, obučavanje pripadnika ranjivih grupa na području javnog i digitalnog komuniciranja te stand up komedije; rezultati: 2 zaposlenih, izvedeno 80 radionica, izrađen portal manjina u Sloveniji sokultura.si, izdan priručnik za javno nastupanje;
  • Grad kultura, 2013/2014, vrijednost projekta 170.000 €, obučavanje pripadnika ranjivih grupa na području kreativnog kulturnog turizma i video produkcije; rezultati: 3 zaposlenih, izvedeno oko 100 radionica, osposobljena grupa turističkih vodiča, snimljen jedan kratki igrani film i 7 promo videa, osmišljenih 7 vođenih tura po manjinskoj kulturnoj baštini grada Ljubljane.

U sezoni 2012/2013. BKSS je uspješno prijavio i izveo projekt Korijeni u Bosni, drvo u Sloveniji – pilot projekt Škole bosanskog jezika u Sloveniji, koji se u vrijednosti od 80.000 €, izvodio u tri slovenska grada i u sklopu kojeg smo pokrenuli fakultativnu nastavu bosanskog jezika u tri bošnjačka udruženja te na jednoj osnovnoj školi, koju je ukupno pohađalo oko 90 djece iz bošnjačke zajednice.

Kod svih ovih projekata riječi je o neformalnom obrazovanju kroz radionice, koje su izvodili predavači koje smo sami kontaktirali. Pri tom smo sve vrijeme pokušavali dati prednost stručnjacima koji žive u Sloveniji a porijeklom su iz BiH. Svi ovi projekti su prijavljivani na t.z. decentralizirane europske tendere, tenderi koji se raspisuju u samim državama članicama EU i kojima rukovode institucije države članice. Jedan projekt smo prijavljivali i na t.z. centralizirane europske tendere, to jest na tendere koji se objavljuju u Briselu i kojima neposredno rukovode institucije EU, ali na tom tenderu nismo bili uspješni. Po uzoru na BKSS, i neka naša udruženja, članovi BKSS-a, uspješno su uz našu pomoć konkurirali na tenderima za europska sredstva, neka samo sa jednim projektom (Zavičajno društvo Plava i Gusinja Izvor iz Kranja), neka više put (društvo Ljiljan iz Ljubljane i društvo BMKD iz Velenja).

Glavni pozitivni učinci izvođenja europskih projekata:

  • Omogućena profesionalizacija djelovanja saveza bar u vrijeme trajanja projekta; bolja financijska kondicija saveza u vrijeme trajanja projekta (10% sredstava čini t.z. paušal, koji se namjeni za t.z. hladni pogon organizacije), veća prepoznatljivost saveza u široj javnosti i kod državnih institucija i među drugim nevladinim organizacijama u Sloveniji.

Neki negativni učinci izvođenja europskih projekata:

  • Nerazumijevanje unutar šireg članstva saveza vezano za prirodu projektnog financiranja (pojedinci se fokusiraju samo na vrijednost projekta, a ne žele shvatiti da to nisu sredstva sa kojima se može slobodno raspolagati, već ih se mora potrošiti za unaprijed predviđena stavke nakon izvedenih aktivnosti, pri čemu se sve skupa redovno kontrolira od strane državnih i europskih institucija); interni konflikti oko pitanja koga zaposliti kad se kroz projekt otvori mogućnost za novo radno mjesto; zbog nedostatka drugog redovnog izvora financiranja projekti nakon završetka izvođenja svojim sadržajem i osposobljenom ekipom obično ne prežive na dugi rok, čime savez od većine projekata osim kratkoročne nema i dugoročne koristi.

Slične objave