Bošnjaci u Sloveniji: od kulturne prisutnosti do političke zastupljenosti
Bošnjaci su već decenijama sastavni dio slovenačkog društva. Ipak, njihov položaj još uvijek nije uređen na način koji bi osigurao sistemsku zaštitu nacionalnog identiteta, jezika i kulturnog nasljeđa. Za razliku od italijanske i mađarske narodne zajednice, Bošnjaci nemaju status nacionalne manjine koji bi im omogućio posebna prava na institucionalnom nivou. Bosanski jezik nije sistemski uređen kao dopunska nastava u školama, a kulturne aktivnosti uglavnom zavise od projektnog finansiranja i ograničenih sredstava.
Bošnjački kulturni savez Slovenije i njegova društva, kroz folklor, kulturne manifestacije i očuvanje tradicije, godinama daju značajan doprinos kulturnoj raznolikosti Slovenije. Međutim, takav rad teško može dugoročno napredovati bez stabilnog finansiranja i jasne institucionalne podrške.
Posebno pitanje ostaje politička zastupljenost. Bošnjaci nemaju svog prepoznatljivog predstavnika u Državnom zboru Republike Slovenije koji bi sistematski zastupao interese zajednice. Pojedinci porijeklom iz Bosne i Hercegovine ranije su obavljali političke funkcije, uključujući i lokalne, ali njihovo porijeklo samo po sebi ne znači i zastupanje interesa Bošnjaka. Dosadašnji pokušaji kandidiranja na različitim stranačkim listama, uključujući i izbore za Evropski parlament, pokazali su da pojedinačni angažman nije dovoljan bez šire i organizovanije podrške.
Jedan od tih pokušaja bio je i nastup Fahira Gutića na izborima za Evropski parlament 2024. godine, kada je kao kandidat stranke Levica dobio solidan broj glasova. Rezultat nije bio dovoljan za ulazak u EU parlament, ali je pokazao da kandidatura s jasno artikulisanim stavovima o položaju Bošnjaka i pitanjima važnim za Sloveniju može privući pažnju dijela biračkog tijela. Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje kako izgraditi snažniju podršku unutar same zajednice i šireg društva.
Ni među bošnjačkim organizacijama ne postoji uvijek jedinstven pristup političkom predstavljanju. Podrška drugim kandidatima često se oblikuje na osnovu ranijih zasluga, ličnih veza ili stranačke pripadnosti. Međutim, političke okolnosti danas nisu iste kao prije dvadeset godina ili više godina. Bez dijaloga, međusobnog povjerenja i dogovora o zajedničkim prioritetima teško je očekivati značajnije rezultate.
Lokalni izbori, zakazani za 15. novembar 2026. godine, donose novu priliku za veće učešće ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine i šireg prostora bivše Jugoslavije u političkom životu Slovenije. Među kandidatima za Gradsko vijeće Ljubljane nalaze se Elvis Alukić i Melisa Ćamdžić kandidati na listi stranke Levica, te i Denis Striković, kandidat stranke VESNA-zelena stranka. dok se neki drugi Bošnjaci kandidiraju i u drugim općinama, među njima i Fahir Gutić na području općine Brezovica.
Dakle, ove godine primjetan je veći broj kandidata porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije i Sandžaka. Njihova imena nalaze se na listama u Ljubljani, Brezovici, Jesenicama, Celju, Novom Mestu i drugim slovenačkim općinama. Među kandidatima za gradonačelnike nalaze se i pojedinci bošnjačkog/bosnskog porijekla, uključujući Velenje i Domžale. To jeste pokazatelj sve većeg učešća ljudi iz ovih sredina u političkom životu Slovenije, ali ne znači automatski da su svi oni povezani s bošnjačkom zajednicom ili da zastupaju njene interese.
Takođe se ne može, apriori tvrditi da se svi kandidati porijeklom iz Bosne i Hercegovine nacionalno identificiraju kao Bošnjaci. Jednako tako, njihovo porijeklo ne znači da su usaglašeni s potrebama i stavovima bošnjačke zajednice. Zato je važno razlikovati porijeklo, lično nacionalno opredjeljenje i političko zastupanje interesa zajednice. Tek kada postoji spremnost da se ti interesi jasno prepoznaju i artikuliraju, veći broj kandidata može prerasti u značajniju političku zastupljenost.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se pojedini kandidati porijeklom iz ovih sredina nalaze i na listama desnih političkih stranaka, uključujući SDS. To samo po sebi ne znači da se ti kandidati ne mogu zalagati za interese svojih sugrađana, ali otvara pitanje usklađenosti njihovog političkog angažmana sa stvarnim potrebama manjinskih i drugih ranjivih zajednica. Kritičari politike SDS-a ukazuju na to da takav politički pristup ne doprinosi uvijek ravnopravnom uključivanju doseljenika i njihovih potomaka u društvo, već ih često posmatra prvenstveno kroz njihovu ulogu na tržištu rada. Upravo zato je važno da svaki kandidat jasno predstavi svoje stavove o ravnopravnosti, očuvanju identiteta i pravima zajednica kojima pripada ili iz kojih potiče.
Njihov angažman pokazuje da interes za učešće u odlučivanju raste, iako kandidiranje samo po sebi još ne garantuje politički utjecaj.
Pred bošnjačkom zajednicom je zato važan zadatak: povezati kulturno djelovanje s aktivnijim građanskim i političkim angažmanom, otvoriti ozbiljan dijalog o obrazovanju na bosanskom jeziku, stabilnom finansiranju kulturnih društava i institucionalnom priznavanju zajednice. Pritom je važno graditi partnerstva sa svim građanima i organizacijama koje podržavaju ravnopravnost i očuvanje kulturne raznolikosti.
Bošnjaci u Sloveniji ne trebaju ostati samo zajednica koja čuva svoje nasljeđe. Potrebno je da budu i aktivni učesnici u oblikovanju društva u kojem žive. Za to su potrebni organizovanost, saradnja i dugoročna strategija – ali i spremnost da se vlastiti politički potencijal prepozna i odgovorno iskoristi. Predstojeći lokalni izbori otvaraju novo pitanje za bošnjačku zajednicu, kako svoju brojnost, kulturni rad i društveni doprinos pretvoriti u snažniji politički glas?
(f.g.)
