Stari grad BOBOVAC, sjedište bosanskih vladara
prof. Sedina Mujezinović
Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonalnog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.
Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić nešto prije prve polovine XIV stoljeća. Bobovac je bio sjedište vladara Bosanske Banovine i Bosanskog Kraljevstva od razdoblja vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina XIV stoljeća), preko svih banova i kraljeva i sve do nestanka Bosanskog Kraljevstva turskim osvajanjem 1463. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349. godine. Njegov položaj i konfiguracija terena je omogućavao odbranu i bio je vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija i imala više administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela za koju se pretpostavlja da je kralj Ostoja naredio da se stara bobovačka crkva preuredi za tu svrhu. Zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio je meta napada osvajača. U bosansko-srpskom ratu 1350. opsjedao ga je srpski car Stefan Dušan, ali ga nije osvojio. Osmalije su zauzeli Bobovac 1463. god.
Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Bosna je u XIV i XV stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Kraj Sutjeske je bila kraljevska palača s dvorskom kapelom.
Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV stoljeću susreće se naziv “Curia bani”, što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama, bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).
