Razgovori sa razlogom – dr. Klemen Grošelj EU parlamentarec
Delegacija Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije se sastala sa EU parlamentarcem dr. Klemenom Grošeljom, istovremeno i predsjednik kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Evropskom parlamentu. Tema razgovora je bila trenutna politička situacija u BiH. Sastanku koji je trajao sat vremena su prisustvovali dr. Klemen Grošelj, te asistent u kabinetu Evropskog parlamentarca Edis Rujović. Ispred Saveza su bili prisutni: predsjednica BKSS dr. Jasminka Dedić, član Izvršnog odbora i ljubljanski privrednik Kerim Dizdar, član Izvršnog odbora i predstavnik BKSS u Savjetu Vlade Republike Slovenije za pitanja nacionalnih zajednica u Republici Sloveniji Fahir Gutić, i predsjednik društva Ljiljan Elvis Alukić, istovremeno i jedan od potpredsjednika BKSS.
Po uvodnom predstavljanju smo evroposlaniku izrazili zahvalnost za njegovo odvojeno vrijeme. Suvišno je govoriti o tome ko je dr. Klemen Grošelj i kakav je to čvrsti i dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine i njenih građana. Dr. Grošelj je isto tako predlagač rezolucije o Srbiji koju je Evropski parlament usvojio prije nekoliko dana. U izjavi za medije evroposlanik podvukao je „da je ovaj dokument poruka srpskim vlastima da moraju da se zalažu za evropsku budućnost, ali ne samo riječima, već radom i ponašanjem.“
Dr. Grošelja smo informisali i predočili naše poglede na trenutnu napetost u BiH koja bi mogla donijeti i neželjene posljedice i raširiti se na Jugoistočnu Evropu. Posebno su bile podvučene moguće katastrofalne posljedice pogubne politike koju trenutno sprovode i neke članice Evropske unije. U veoma otvorenom razgovoru sa dr. Grošeljom smo ispostavili vrstu problema koji moraju biti u što kraćem roku prevaziđeni i u kojima bi EU morala imati konkretne poteze. Kao nekom ko ima u parlamentu EU visoki rejting smo izrazila očekivanja za konkretnu podršku. U razgovoru je bilo rečeno, da smo kao slovenski državljani sa porijeklom iz BiH nezadovoljni sa blagim reakcijama Evropske unije. Sa naše strane je u razgovorima istaknuto i nejedinstvo članica EU po tom pitanju. Kako to, da EU u svojim državama zagovara građanske principe, a BiH gura u podjelu? Da li je to posljedica dogovora Tuđman – Milošević o podjeli BiH, po uzoru dogovora Cvetković – Maček? Da li je cilj ostaviti BiH kao zamrznuti sukob i mjesto gdje se prepliću svjetski interesi i gdje postaneš objekat svjetskih događanja?
Takođe je istaknuto da trebaju da se ulože maksimalni napori da prestanu hegemonističke težnje susjeda i da se ide na stvaranje funkcionalne sekularne države. Naposljetku, institucije Evropske unije i njeni službenici trebaju biti svjesni, ako dozvole da ih autoritarni i antidemokratski lideri poput Orbana, Vučića i Dodika ucjenjuju, Evropsku uniju čeka ista sudbina kao BiH.
Dr. Grošelj je pozorno slušao izlaganje delegacije BKSS. Naglasio je, da Evropska unija ima veliku odgovornost prema BiH i da se treba aktivno uključiti u stvaranje trajnih rješenja koja će transformirati ovu zemlju u funkcionalnu državu zasnovanu na vladavini prava i koja se zalaže za prosperitet svih njenih građana i građanki. Prema njemu, i bosansko-hercegovački i međunarodni akteri treba da rade na deblokadi institucija BiH i na stvaranju sporazuma o realizaciji 14 kriterija koje BiH treba ispuniti za početak pregovora o članstvu u EU. Nadalje, Evropska unija i SAD trebaju uspostaviti zajednički program koji ima za cilj uspostavljanje mehanizma za jačanje vladavine prava u BiH.
Na pitanje predstavnika BKSS šta Bošnjaci i njihovi politički lideri trebaju promijeniti u komunikaciji sa Evropskom unijom, dr. Grošelj savjetuje da se velika bosansko-hercegovačka dijaspora angažuje i lobira kod donosioca odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u državama članicama EU i SAD. Svi prisutni smo se složili, da ove razgovore i nastojanja treba intenzivirati i produbiti. Takođe je dogovoreno, da se vide mogućnosti nastupa delegacije BKSS u Evropskom parlamentu sa prijedlogom adekvatne resolucije. Iskazana je i želja za još što dubljom saradnjom kako u evropskom tako i u slovenskom prostoru.
Fahir Gutić, Jasminka Dedić
